U Cazinu je održano Kantonalno takmičenje u atletici naši učenici su ostrvarili zapažene rezultate i to:
1. mjesto Dajana Grubiša bacanje kugle
2. mjesto Zdravko Kecman 1000m
3. mjesto Ajdin Mujkić skok u dalj.
Čestitamo učenicima i profesorima Arminu Mahmutspahiću i Mirzi Mehdinu

Učenici III razreda gimnazije osvojili su II mjesto na Kantonalnom takmičenju CIVITAS projekt “JA GRAĐANIN” sa temom “Nasilje u porodici”. Čestitamo učenicima i profesorici Emini Felić.
JU.MSŠ”Bosanski Petrovac” je obilježila Međunarodni dan maternjeg jezika koji se odlukom UNESCO-a obilježava od 2000 godine.Učenice i profesorice Gordana Balić i Mirsena Gudžević su postavile tim povodom prigodan pano u holu škole te putem školskog razglasa pročitan je tekst tim povodom.

S obzirom na okolnosti uzrokovane pandemijom, ove godine ćemo obilježiti Svjetski dan novca i tom povodom dana 24.03.2021. godine Centralna banka BiH održala je online predavanje za učenike ekonomske struke i gimnazije na temu Internet (online) kupovine u trajanju od 45 minuta. Svjetski dan novca obilježava se od 25. do 31. marta. Cilj inicijative je educirati djecu i mlade o upravljanju novcem kako bi u budućnosti mogli donositi pametne financijske odluke.

U JU Mješovita srednja škola “Bosanski Petrovac” održana je ekonomska olimpijada. Ekonomska Olimpijada je takmičenje iz oblasti ekonomije i finansija namijenjena hiljadama srednjoškolaca širom Bosne i Hercegovine. Ekonomska olimpijada se sastoji od četiri runde – tri nacionalne i jedne internacionalne. U školskoj rundi učestovali učenici I i II razreda ekonomskih tehničara u organizaciji koordinatora prof. Sabine Gutlić. Učešće su uzele učenice: Dukić Aleksandra, Smiljanić Tamara, Hadžić Anesa, Hodžić Melisa, Mešić Adna, Mašić Ramiza, Banjac Jelena, Mešinović Amina, Miščević Helena i Petković Sara. Čestitamo učenicima koji su prošli na regionalni nivo takmičenja.


Down Syndrome International (DSI) je službeno odredio da se 21. marta – prvi dan proljeća, službeno obilježava kao Svjetski dan osoba s Down sindromom. Datum je izabran kako bi simbolizirao postojanje dijela ili cijelog kromosoma viška na 21.-om kromosomskom paru kod osoba s Down sindromom. Ljudsko tijelo sastoji se od velikog broja stanica. Unutar svake tjelesne stanice nalazi se jezgra (nucleus) u kojoj se nalaze nosioci naših nasljednih osobina – geni. Geni su uklopljeni između štapićastih struktura koje nazivamo kromosomima. U svakoj tjelesnoj stanici nalazi se ukupno 46 kromosoma, koji su grupirani u 23 para. Kod osoba s Down sindromom dolazi do pojave viška dijela ili cijelog kromosoma pa tako osobe s Down sindromom, umjesto 46 imaju ukupno 47 kromosoma. Višak dijela ili cijelog kromosoma javlja se na 21.-om kromosomskom paru pa ovo stanje nazivamo još i trisomija 21.
Povodom toga predstavnici JU Centar za socijalni rad Bosanski Petrovac Mirza Tešnjak, dipl. socijalni radnik i Nejra Kamarić, magistar psihologije su dana 17.03.2021. godine održali predavanja na tu temu u I razredu gimnazije.

Također, 19.03.2021. godine u III razredu gimnazije isti predavači su održali prigodno predavanje o motntalnom zdravlju u vrijeme pandemije koronavirusa.Pandemija koronavirusa stoga je, osim na prvi pogled očitijih zdravstvenih i socioekonomskih posljedica, ostavila značajne posljedice i na naše mentalno zdravlje.Osim velikih posljedica na zdravstveni i ekonomski sustav na globalnoj razini, ova pandemija je ostavila i značajne posljedice na naše mentalno zdravlje. Strah, tjeskoba, frustracija, bespomoćnost – samo su neki od osjećaja s kojima se gotovo svatko od nas svakodnevno susreće u ovim nesigurnim i nepredvidljivim vremenima. Nastavnici i svi učenici u vrijeme pandemije suočeni su s mnogim promjenama i u kratkom su se vremenu našli u virtualnom okruženju za poučavanje i učenje kojemu su se trebali prilagoditi.
Naši učenici danas su skromno obilježili, uz poštivanje svih epidemioloških mjera, Dan nezavisnosti BiH.Program su pripremili učenici literarne sekcije na čelu sa njihovim mentorima profesoricom historije Sašom Petrović Kulenović i profesoricama bosanskog/srpskog jezika i književnosti Gordanom Balić i Mirsenom Gudžević.
Program je započet himnom naše države a onda su se nizali stihovi ljubavi prema domovini.
DRAGI UČENICI, PROFESORI, DIREKTORE, POMOČNO OSOBLJE, MIŠEVI U RUPAMA, PAUKOVI NA ZIDOVIMA, PTIČICE ŠTO CVRKUĆETE NA GRANAMA OKO ŠKOLE DOK MI SLUŠAMO I RADIMO….SVIMA NAMA SRETAN DAN NEZAVISNOSTI.
Ljudski život, od rođenja do smrti, prepun je datuma koji nam znače, koje pamtimo, slavimo, koji nas vesele, ali i onih koje želimo zaboraviti. Svi oni, htjeli mi to ili ne, nas oblikuju.
Tako je i historija, kao ljudska, svjetska pozornica, puna datuma, godina, obilježavanja. I svaka ih država ima i obilježava pa tako i naša. Neke pamtimo, neke ne, neke ignoriramo, neke slavimo, a na neke gledamo sa ponosom.
Prvi mart, Dan nezavisnosti BiH, je jedan od onih datuma na koji u ovoj zemlji različito gledamo, koji budi različite emocije. Jedan dio naše zemlje ga slavi i obilježava, a drugi dio ne. Zašto je tome tako to za ovaj trenutak nije važno. Nije čak ni važno što je to tako. Jer jednog dana kad i mi budemo samo dio neke historije, dio neke statistike pogotovo neće biti važno ko i zašto nije prihvaćao ovaj datum, bit će, a to uvijek i jeste, važan samo smisao onoga što on predstavlja, a predstavlja želju i volju za nezavisnošću, za samostalnošću, za potpunom ravnopravnošću. I naravno, važna je činjenica da se on uopće i dogodio.
Sviđalo se to nekome ili ne, ostat će zabilježen kao jedan od najvažnijih datuma u našoj ne samo novijoj historiji nego uopće.
Jer tog datuma, 29. februara i 1. marta 1992 g, raspisan je referendum sa jednim jedinim pitanjem: „Jeste li za suverenu i nezavisnu BiH, državu ravnopravnih građana, naroda BiH – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?“
65 % stanovništva koje je izašlo na referendum sa skoro 100% – tnim DA odlučilo je tada o sudbini svoje zemlje i odlučilo se za samostalnost, baš kao što su to prije njih učinile i Slovenija i Hrvatska. Bio je to kraj Jugoslavije, ali početak BiH kao samostalne države. Nedugo nakon toga uslijedilo je i međunarodno priznanje države i njenih AVNOJSKIH granica.
Sva događanja nakon toga, a bila su strašna i pogubna za sve građane i narode ove zemlje, ne mogu umanjiti značaj tog referendumskog DA.
Nezavisnost je skupo plačen zalog budučnosti naše zemlje i svih njenih građana i zato nas obavezuje na odgovornost, ako ne već prema nama samima, onda prema onima koje ostavljamo iza sebe. To je naša moralna i ljudska obaveza.
Prvomartovska ideja, ideja jednakopravnosti i slobode, nije vrijednost oko koje bi se trebali sporiti.
Rođendani, državni i vjerski praznici, uče nas zajedništvu i pripadanju, spajaju sadašnjost i prošlost i daju osnovu za budućnost. Ona povezuju ljude zajedno na nekoliko razina – emocionalnoj, duhovnoj i na razini odnosa.
Obilježavanja stvaraju osjećaj kontinuiteta, pripadnosti i osjećaj da smo, koliko god posebni i drugačiji, ipak dio jedne zajednice, ma koliko god nam se ona činila nevažna i čudna.
Ali, bez obzira na sve, voljeti svoju zemlju ne znači voljeti ili ne voljeti, slaviti ili ne slaviti njene datume, ne znači ni voljeti njene šume, rijeke ili planine, ma koliko lijepe bile, a pogotovo ne znači voljeti njenu vlast i političare, nego znači prihvaćati i voljeti ljude s kojima živimo i djelimo svakodnevne radosti, probleme, bakterije i viruse.
Ako se okrenemo oko sebe i nađemo barem malo takvih ljudi , onda možemo reći da volimo svoju zemlju. I zato volite se, jer tako se voli Bosna i Hercegovina. I ne zaboravite, ljubav, ta bezvezna trivijalnost, uvijek nadjača sve.
Sretan vam Dan nezavisnosti.
